Džamija u Drozgometvi, koja se prvi puta spominje u Sarajevskom sidžilu, 1555.
godine jedna je od najstarijih pečata postojanja i razvoja života
muslimansko-bošnjačkog naroda na ovom području. Te, 1555. godine uz podatak
o postojanju džamije Sidžil bilježi i intezivan i plodan vjerski život koji
se razvija.
GRADSKA DŽAMIJA HADŽIĆI
Džemat
Hadžići formiran je nakon reintegracije Hadžića u Martu 1966.god. Kako do
rata u Centru Hadžića nije bilo nikakve infrastrukture za vjerski život
muslimana ovaj dio džemata je bio naslonjen na džemat i džamiju Donji
Hadžići. Na prijedlog Muftijstva sarajevskog po reintegraciji formiran je
džemat u Centru, a za vjerske obrede i druge potrebe, od strane općinskog
organa na privremeno korištenje dodijeljene su prostorije salona namještaja
« Drvo Rijeka « i iste preuređene u funkcionalan Mesdžid.Formiran je prvi
džematski odbor u sastavu : Bajro Boja predsjednik,Avdo Bašić blagajnik te
članovi Zuhdija Šunj, Zaim Kalem, Suno Dželilović, Muharem Bašić i virilni
član imam Hazim ef. Emšo. Ovaj isti odbor je na prvim izborima u IZ-i 1968.
potvrđen i mandat je imao naredne 4 god. Ovaj džematski odbor je dva puta
nagrađivan na konkrsu MIZ-e Sarajevo za najaktivnije dž.odbore 2001.god kao
drugoplasirani, a 2002. kao prvoplasirani.
Džemat Hadžići u čijem sastavu su pored Centra još i Žunovnica,Kasatići i
dio Kućica broji oko 1 000 domaćinstava tj članova iZ-e.
Paralelno sa ovim formiran je i inicijativni odbor za izgradnju džamije sa
zadatkom da se obezbjedi zemljište i potrebna dokumentacija te eventualni
vakifi za izgradnju džamije. Ovaj odbor na čelu sa ing.Mustafom Dželilovićem
je u potpunosti obavio svoj zadatak i uz Allahovu pomoć džamija je
utemeljena 12. Novembra 1999.godine kao Vakuf merhuma Sejjid Abdullaha
Hašima i Salima bin Mahfuza. Dimenzije džamije u osnovi su 19 x 19 m .
Visina središnje kupole je 24 m, a visina minareta 43 m. Izgrađena i
otvorena 09. Septembra 2000.god.
Projektant : ing. Irfan Selman – Sarajevo. Konsultant : Omer Behmen
–Sarajevo.
Izvođač : GP INGRAP - Hadžići..
Uz džamiju je u periodu April 2001. – Avgust 2002. godine sagrađen
Kulturno-rekreacioni i edukativni centar Hadžići, otvoren 21. Septembra
2002,god..
Radove na ovom objektu izveo GP BUTMIR d.o.o.- Sarajevo.
Na novim izborima 2002.god. formiran je novi džematski odbor u
sastavu : h.Mukerem Mustoo predsjednik, Avdo Bašić blagajnik, te članovi
Hamdija Dupovac, h.Emin Masleša, Ramiz Dželilović, Zejnil Omerović i
imam Hazim ef. Emšo. U sklopu ovog džemata je džamija u Donjim
Hadžićima, džamija u Žunovnici, kao i džamija u izgradnji u Binježevu do
eventualne promjene statusa pojedinih od njih.
DŽAMIJA PAZARIĆ
Sve
do 1969 godine u Pazariću je postojala stara džamija koju je prema podacima
Vl.Škarića, izgradio Mehmed Spahija 1565. godine. Džamija je potpuno
renovirana 1911. godine da bi pomenute 1969 godine porušena i na njenom
mjestu izgrađena nova džamija koja je do danas nekoliko puta bila
obnavljana.
DŽAMIJA ŽUNOVNICA
Dimenzije
džamije su 9 x 9 m . Locirana je na temeljima starog mekteba u Žunivnici,
koji je za vrijeme komunističke vlasti nacionalizovan i pretvoren u
društveni dom, a kasnije u kafanu. Početkom agresije na BiH u junu 1992 od
strane agresora objekat je do temelja miniranjem uništen. U proljeće 2000.
otpočeli su radovi na ponovnoj izgradnji mesdžida. Sada je to objekat
montažnog tipa sa armirano-betonskim stubovima i zidovima. Kao mesdžid,
objekat je napravljen iz donacije Visokog Kuvajtskog Komiteta za pomoć BiH,
a izvođać radova je bio «GP BOSNA» Gradačac. Radovi su završeni 02. Avgusta
2000.god. Nakon toga su džematlije svojim radom i prilozima uz džamiju
sagradili gasulhanu i drveni minaret. Ova džamija nema svog stalnog imama,
jer je u sklopu džemaata Hadžići, ali se u njoj redovno klanjaju akšam i
jacija i održava vjerska pouka.
DŽAMIJA GRIVIĆI
a sadašnju lokaciju džamija u Grivićima je ' prenesena'' 1893 godine, a njena
izgradnja završena je 1904 godine. Trenutno je na lokaciji nekadašnje
džamije u Drozgometvi stoje stari nišani na zelenoj površini, pa se javila
inicijativa da se na tome mjestu postavi skromna spomen ploča (tarih) sa
osnovnim podacima o prošlosti te lokaciji, ili ako bi to bilo moguće
jednostavna spomen česma. Ova akcija ima za cilj afirmisanje zrelijeg,
osmišljenijeg i valjanog čuvanje našeg vakufa i naše baštine. Sve do početka
agresije na BiH pomenuta džamija je služila vjerskim potrebama mještana,dok
nije srušena, odnosno minirana 21. juma 1992 godine. Očevici su prenijeli da
je silovito granatiranje iz tenkova,
lociranih u remontnom zavodu, ovu džamiju do temelja srušilo. Ruševine
džamije, kao i razrušeno selo odavali su sablasnu sliku ,koju su zatekli
mještani kada su nakon 6. marta 1996 godine, datum reitegracije Općine
Hadžići, ušli u svoje selo. Ružna slika i trenutno teško stanje nisu
obeshrabrili stanovnike Grivića, tako da se uporedo sa obnovom kuća počela
javljati ideja o obnovi džamije. Već 29. maja .1997 godine održan je
inicijativni skup džematlija i pokrenuta je inicijativa za obnovu džamije.
Od toga dana sa jačim ili slabijim intezitetom javljaju akcije, koje su
uglavnoim limitirane prilivom materijalnih stredstava za obnovu. Osim
priloga džematlija, treba istaći i nznačajan udio u pomoći pri obnovi
džamije, naročito izgradnji minareta od strane Općine Hadžići, a posredstvom
Visokog saudijskog komiteta džamija je osposobljena za svoju funkciju, te je
proklanjana 18.11.1999 godine. Od tada se nižu akcije za kompletianje
potrebnih objekata, te je uz zalaganje džematlija dovršen i sanitarni
objekat (nužnici) te gasulhana sa zadovoljajavujućim uvjetima rada. U
budućnosti se akcenat stavlja na poboljšanje rada i uvjeta za održavanje
mektebske nastave, što ,se odnosi na nabavku nastavnih pomagala, te pitanje
zagrijavanja prostora u kojem se izvodi nastava. Već sada obezbjeđen je
jedan solidan računar, koji donekle zadavoljava, a u budućnosti se teži
opremanju jednog kabineta sa sistemom monitora, preko kojeg bi se izvodila
nastava na kvalitetnoiji način. Treba istaći da je sam kompleks i površine
oko džamije izuzetno uređeno, jer su završeni radovi na šehidskom mezarju,
džamijskom šadrvanu i ogradi. Novo vrijeme stavlja pred nas nove izazove,
kada je u pitanju kavalitet vjrskog života još i više. Na nove se izazove
može odgovoriti novim idejama, kvalitetnim i osmišljenim radom sa djecom i
omladinom, na što je i stavlje akcenat kada je u pitanju rad džamije u
Grivićima.
DŽAMIJA DONJI
HADŽIĆI
Džamija koja se nalazila u D.Hadžićima bila je tu oko 300 godina Prema separatu Gradskog zavoda za zaštitu i korišćenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa iz oktobra 1987.god, u kom se tretira urbanistički plan područja Hadžića u poglavlju Graditeljska baština, navodi se da je naselje Donji Hadžići nastalo u periodu turske uprave. Već početkom 18. vijeka u Donjim Hadžićima je sjedište džemata zvanog Hadželi, pa je sigurno da je džamija već tada postojala, a njen postanak se datira u još raniji period. Ista je u više navrata renovirana. Nažalost, 23. juna 1992.godine od strane četničkih zločinaca je prvo zapaljena , a onda do temelja minirana. .
Mekteb sa imamskim stanom, nedaleko odavde izgrađen je bio 1925.g. nacionalizovan 1948.g., promjenjene namjene od strane ondašnje komunističke vlasti, također je u toku asgresije sravnjen sa zemljom.
Nije poznato ko su bili imami ove džamije prije Abdullah ef.Sirara, a on je bio do 1920.god. Od 1920. do Drugog svjetskog rata službovao je hadži Uzeir ef.Ćatić. U toku rata tj.od 1942-1945. imam je bio Alija ef. Dupovac. Jednu godinu nakon njega službovao je Asim ef.Zupčević, a dvije godine nakon njega Alija ef. Alijagić. Od 1949-1973.g. Derviš ef. Proha , kada odlazi u zasluženu mirovinu. Dvije godine mjesto imama bilo je upražnjeno, a od septembra 1975.god. do agresije 1992.g. ulogu imama obnašao je Hazim ef. Emšo, sadašnji imam Gradske džamije u Hadžićima.
24. Maja 2002.god. postavljen kamen temeljac i otpočeli radovi na ponovnoj izgradnji džamije Donji Hadžići. U oktobru 2003.g tj. pred sami Ramazan 1424.h.g. završeni radovi na ponovnoj izgradnji džamije. Radove izvdio «OKI» Sarajevo. Investitor bila TAIBAH INT. za BiH Sarajevo.
Džamija je u potpunosti stavljena u funkciju , a poslove imama , još uvijek honorarno obavlja svršenik Gazi Husrev-begove medrese i student FIN-a Sarajevo Maid ef. Alađuz.
Pored Donjih Hadžića u sastav ovog džemata ulaze naselja Garovci, Ušivak i Musići.
DŽAMIJA BINJEŽEVO U sastav ovog džemata ulaze još naselja:
Dobrojevac,Đapići,Miševići,Obrovac,Potkraj, Breza i Mostarsko Raskršće.
Džemat je lociran na magistralnom putu Sarajevo – Mostar i proteže
se
od Mostarskog raskršća do Donjih Hadžića. Džemat broji nešto više od 500
domaćinstava. Do agresije ovaj džemat je bio u sklopu džemata Donji
Hadžići. Od reintegracije do 2002.god gravitirao je džematu Hadžići. Kao
zaseban džemat formiran je uz izbore u IZ-i provedene 2002.god. Džamija
u Binježevu je utemeljena u Oktobru 1990.godine. Centralni molitveni dio
ima osnovu pravilnog šestokuta, a u aneksu džamije je učionica ,
abdesthana i gasulhana. Do 1992.god. centralni dio je bio izgrađen do
kupole, a aneks je bio opremljen i stavljen u funkciju. Ekstremno
orijentisani Srbi su u julu 1992.godine sve do temelja minirali.
Učionica, abdesthan i gasulhana su ponovo opremljena 2000.godine i
stavljene u funkciju,a 2006.god.džamija je pokrivena i opremljena. U
jesen 2007 uz džamiju je izgrađena i munara, a svečano otvaranje džamije
očekuje se na ljeto 2008.godine. Džamija nema stalnog imama jer još
uvijek gravitira džematu Hadžići. Honorarno je u ovoj džamiji angažovan
student Drkić Memfad, na poslovima vjerske pouke i klanjanju teravih
namaza i klanjanju akšama i jacije uoči petka i ponedeljka. Već nekoliko
godina se tu klanjaju bajram-namazi, a od 16.marta 2007.godine se klanja
i džuma namaz po odobrenju glavnog imama MIZ-e Sarajevo. Mektebska pouka
se održava dva dana u sedmici. Od vakufske imovine džemat
posjeduje : džamiju u izgradnji,mezarje Gurevići na rakovačkoj cesti,
mezarje Malo greblje u Dobrojevcu, mezarje Luke – Đapići i mezarje
Podkućnice u Ćatama.
DŽAMIJA TRZANJ
Džemat
Trzanj obuhvaća sela Duranovići,Korča,Vukovići,Raštelica,Orahovica i Trzanj.
Džamija na Trzni dislocirana je 1965.godine iz Odžaka. U više navrata su
vršene manje adaptacije, a 2000.godine džamija je proširena i nešto obimnije
adaptirana. U ovom džematu službovali su : Hilmi ef.Šarić,Šaban
ef.Smajević,a od 1976. god. funkciju imama obavlja Miralem ef. Maljić.
DŽAMIJA BUDMOLIĆI Džematu i džamiji Budmolići gravitiraju naselja:Budmolići i Bioča. Džamija
je sagrađena 1968.god. i više puta adaptirana.2002.god.renovirana je munara,
a 2006.g. stara džamija je srušena
i
napravljena nova znatno veća i funkcionalnija džamija sa pratećim
sadržajima. U periodu od 1968-1970.g. nije imala stalnog imama a od
1970-1974 .dužnost imama obavljao je Duran ef.Bandić. Nakon njega službovali
su imami: Sakib ef. Rešidović, Asif ef.Višća, Ismet ef.Zejnilović, Šaban ef.
Smajević, Dževad ef. Pleh, Suad ef. Zijadić, Hasan ef. Omerović,a od
1990.ponovo je imam Duran ef. Bandić.